Exercice 1 : Identifier les noms dénombrables en maori
2. He maha ngā *pukapuka* i runga i te tēpu. (Hint : « pukapuka » veut dire livre, un objet dénombrable.)
3. E whā ngā *moenga* i roto i te rūma. (Hint : « moenga » signifie lit, un nom dénombrable.)
4. Kei konei tētahi *waka* hou. (Hint : « waka » veut dire canoë ou voiture, un objet qu’on peut compter.)
5. E rima ngā *tāngata* i roto i te kāinga. (Hint : « tāngata » signifie personne, que l’on peut compter.)
6. He iti te *noke* i te papa. (Hint : « noke » est ver de terre, un petit animal dénombrable.)
7. He rua ngā *pīwakawaka* kei te rākau. (Hint : « pīwakawaka » est un oiseau, un nom dénombrable.)
8. E whitu ngā *rākau* i te ngahere. (Hint : « rākau » veut dire arbre, un élément dénombrable.)
9. He maha ngā *mīere* kei runga i te tipu. (Hint : « mīere » signifie abeilles, des animaux qu’on peut compter.)
10. E kotahi te *kuri* i te whare nei. (Hint : « kuri » désigne un chien, un nom dénombrable.)
Exercice 2 : Complétez les phrases avec le bon nombre de noms dénombrables en maori
2. He *toru* ngā *pātete* i roto i te pouaka. (Hint : « pātete » veut dire assiette, un objet dénombrable.)
3. E *whā* ngā *moko* kei runga i te tinana. (Hint : « moko » signifie tatouage, un élément qu’on peut compter.)
4. He *rima* ngā *pī* i te māra. (Hint : « pī » est poussin, un animal dénombrable.)
5. E *ono* ngā *kākahu* hou i roto i te rūma. (Hint : « kākahu » veut dire vêtements, des objets dénombrables.)
6. He *whitu* ngā *kurī* kei roto i te papa. (Hint : « kurī » signifie chien.)
7. E *waru* ngā *pūkete* i runga i te tēpu. (Hint : « pūkete » est bol ou récipient, un nom dénombrable.)
8. He *iwa* ngā *moa* i roto i te whare wānanga. (Hint : « moa » signifie poulet, un animal qu’on peut compter.)
9. E *tekau* ngā *pukapuka* i roto i te rūma. (Hint : « pukapuka » veut dire livre.)
10. He *kotahi* te *waka* hou i te papa waka. (Hint : « waka » signifie canoë ou voiture.)